Neočekivano mali profit srpskih banaka u 2011.

Bez autora
Apr 30 2012

Celokupan bankarski sistem Srbije u 2011. ostvario je neočekivano "tanak" rezultat sa svega 12 miliona evra profita, u odnosu na 240 miliona evra samo godinu dana ranije. Od 33 domaće banke, od kojih 22 u većinskom stranom vlasništvu, čak 12 banaka je iskazalo gubitak od 377 miliona evra, a dobit je bila 389 miliona. Razlika je minorna, a razlog tome se vidi najpre u gubicima Agrobanke i Razvojne banke Vojvodine, potom u visokim rezervacijama za loše zajmove. Ukupno 19 odsto kredita je gotovo nenaplativo. U privredi je bezmalo svaki četvrti zajam u docnji duže od 90 dana. Sve je to teret kapitala ili tekućih prihoda čime se kruni ukupan rezultat bankarskog sistema. Ipak, "zdravlje" našeg bankarskog sistema mnogo je bolje nego što to pokauje lanjski rezultat, dok su samo NIS, "Telekom" i EPS napravili bolji rezultat od bankarskog sistema koji je najuređeniji deo srpskog ekonomskog sistema.

Neočekivano mali profit srpskih banaka u 2011.Generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić izjavio je da je celokupan bankarski sistem Srbije u 2011. ostvario neočekivano "tanak" rezultat sa svega 12 miliona evra profita, u odnosu na 240 miliona evra samo godinu dana ranije.

Od 33 domaće banke, od kojih 22 u većinskom stranom vlasništvu, čak 12 banaka je iskazalo gubitak od 377 miliona evra, a dobit je bila 389 miliona. Razlika je minorna, kaže Dugalić u intervjuu "Politici" i razloge tome vidi najpre u gubicima Agrobanke i Razvojne banke Vojvodine, potom u visokim rezervacijama za loše zajmove.

"Ukupno 19 odsto kredita je gotovo nenaplativo. U privredi je bezmalo svaki četvrti zajam u docnji duže od 90 dana", kaže Dugalić objašnjavajući da je sve to teret kapitala ili tekućih prihoda čime se kruni ukupan rezultat bankarskog sistema.

On je ipak mišljenja da je "zdravlje" našeg bankarskog sistema mnogo bolje nego što to pokauje lanjski rezultat i napominje da su samo NIS, "Telekom" i EPS napravili bolji rezultat od bankarskog sistema koji je, po oceni Dugalića, najuređeniji deo srpskog ekonomskog sistema. On napominje da su naše banke "superlikvidne", imaju para više nego što je to zakononskim minimum predviđeno, ali je problem u privredi.

"Iza kojih to projekata banke mogu da stanu, a da budu sigurne da će im novac biti plaćen i na vreme vraćen", zapitao je on, napominjući da je industrijska proizvodnja u Srbiji danas manja nego 1995. godine, u jeku sankcija.

Zapitan da prokomentariše ideju o razvojnoj banci koja bi privredi ponudila mnogo jeftiniji novac na duže staze, generalni sekretar UBS je rekao da ta institucija kako je zamišljena ne ispunjava nijedan uslov da bude banka. On je zapitao kako će takva banka sa najavljenim početnim kapitalom od 400 miliona evra moći da "završava posao" privrede kada je ukupna kreditna zaduženost pravnih lica u ovom trenutku veća od 28 milijardi evra.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik